Hrvatska među najgorima u EU po broju poginulih u prometu

Hrvatska se voli pronaći među najgorima i dalje se nalazi među europskim zemljama s najvećim brojem smrtnih slučajeva u prometu, unatoč blagom poboljšanju statistike u posljednjih godinu dana. Prema najnovijim podacima Europske komisije, Hrvatska je četvrta najgora članica EU po broju poginulih na cestama, odmah iza Rumunjske, Bugarske i Grčke.

Automobile Susilovic Header - primjer 1
Shadow

Provjeri još i…


Blagi pad smrtnosti, ali daleko od sigurnih cesta

Prema objavljenim podacima, Hrvatska je u 2024. godini zabilježila 62 smrtna slučaja na milijun stanovnika, što je 13 posto manje nego u 2023. godini. Ipak, to ju i dalje drži na samom dnu ljestvice europske sigurnosti na cestama.

Najopasnijom državom u EU i dalje se smatra Rumunjska sa 77 poginulih na milijun stanovnika, dok su nešto lošije od Hrvatske još Bugarska (74) i Grčka (64). S druge strane, najsigurnije prometnice u Europi nalaze se u Norveškoj (16 poginulih na milijun stanovnika), Švedskoj (20), Malti (21) i Danskoj (24).

Opasne ceste i rizične skupine

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2024. godini na hrvatskim prometnicama život je izgubilo 240 ljudi, dok ih je 2023. godine bilo 273. Europska komisija naglašava da iako je pad smrtnosti vidljiv, on je prespor, a većina država članica ne napreduje dovoljno brzo kako bi dosegla EU-ov ambiciozni cilj – nula smrtnih slučajeva na cestama do 2030. godine.

Najveću opasnost za vozače i dalje predstavljaju lokalne i seoske ceste, na kojima je poginulo 52 posto svih stradalih. Demografska analiza pokazuje da su muškarci i dalje najugroženiji sudionici u prometu, dok su dvije dobne skupine posebno izložene: mladi vozači između 18 i 24 godine te stariji od 65 godina.

S druge strane, u nekim zemljama situacija se pogoršala – Irska i Estonija bilježe porast broja poginulih, unatoč naporima za poboljšanje sigurnosti u prometu.

Kako smanjiti smrtnost na cestama?

Stručnjaci ističu da je nužno dodatno ulagati u sigurnosne mjere, bolju infrastrukturu, strože kontrole brzine i osvješćivanje vozača o odgovornom ponašanju u prometu.

Pitanje ostaje – hoće li Hrvatska ostati među najgorima ili će kao ostale europske zemlje uspjeti preokrenuti trend i približiti se viziji prometne sigurnosti bez smrtnih ishoda?