Neradna nedjelja u FBiH (Federacija Bosne i Hercegovine) izazvalo je žestoke polemike među ekonomistima, poslodavcima, radnicima, ali i političarima. Dok vlasti uporno tvrde kako ova mjera nije negativno utjecala na gospodarstvo, dio stručne javnosti smatra da se radi o političkoj manipulaciji stvarnim ekonomskim podacima.
Prema posljednjim informacijama iz Porezne uprave FBiH, neradna nedjelja nije dovela do smanjenja prometa u trgovinskom sektoru. No, mnogi ekonomski stručnjaci osporavaju vjerodostojnost tih tvrdnji. Tako Zoran Pavlović, poznati ekonomski analitičar, jasno poručuje: „Ako neko tvrdi da promet nije pao, onda taj ne želi govoriti istinu.”
Provjeri još i…
Poslodavci upozoravaju: biznisi će otići u sivu zonu
Iz perspektive poslodavaca, posljedice neradne nedjelje su daleko od pozitivnih. Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da mnoge male kompanije i obrti već razmatraju prelazak u sivu ekonomiju, jer jednostavno ne mogu podnijeti gubitke izazvane zatvaranjem trgovina nedjeljom.
Smailbegović također upozorava kako je investicijska klima znatno pogoršana: „Danas gotovo nitko ne razmišlja o novim ulaganjima, proširenju biznisa ili povećanju zaposlenosti. Neradna nedjelja je ozbiljno usporila ekonomski rast.“
Radnici zadovoljni, ali raste broj zloupotreba
S druge strane, većina radnika u trgovinama zadovoljna je promjenama, smatrajući ih pozitivnim korakom prema poboljšanju uvjeta rada. Međutim, sindikalne organizacije upozoravaju na zabrinjavajuće slučajeve kršenja radničkih prava od strane poslodavaca.
Mnogi radnici žale se da su, umjesto obećanog povećanja minimalne plaće, ostali bez dodataka poput toplog obroka ili naknade za prijevoz. Sindikati stoga traže hitno donošenje uredbe o neoporezivim naknadama kako bi spriječili daljnju zloupotrebu zakona.
Kompleksna ekonomska situacija: pad prometa ili širi problemi?
Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Željko Šain, upozorava na alarmantne brojke koje pokazuju pad prometa od čak 46 milijuna KM u određenom razdoblju. Iako Šain smatra da neradna nedjelja nije jedini uzrok pada, jasno naglašava kako je zatvaranje trgovina jedan od važnih faktora koji je dodatno opteretio već problematičnu ekonomsku situaciju.
„Trenutna situacija rezultat je više faktora – neradna nedjelja jest problem, ali postoje i drugi elementi poput inflacije, smanjene kupovne moći građana, pa čak i periodičnih bojkota kupovine“, ističe profesor Šain.
Politička odluka ili zaštita radničkih prava?
Iako vladajuće strukture inzistiraju na tome da ova mjera nema negativnih posljedica po gospodarstvo, stručna javnost i oporba izražavaju otvorenu sumnju u ove tvrdnje. Mnogi smatraju da iza mjere stoji populistička politička agenda koja kratkoročno zadovoljava radnike, ali dugoročno šteti ekonomiji.
Također, usporedbe s drugim europskim zemljama koje su pokušale slične mjere pokazuju različite rezultate. Primjerice, u Hrvatskoj, gdje je sličan zakon na snazi već neko vrijeme, promet nije znatno smanjen, no došlo je do problema u manjim sredinama gdje lokalni poduzetnici bilježe značajne gubitke prihoda nedjeljom.
Što donosi budućnost za FBiH?
Da bi se izbjegle dodatne negativne posljedice, ekonomisti predlažu detaljnu analizu ekonomskih pokazatelja i jasno definiranje modela koji će istovremeno zaštititi radnike, ali i omogućiti održiv gospodarski rast.
U međuvremenu, jasno je da će se o neradnoj nedjelji nastaviti žustro raspravljati, a njeni stvarni ekonomski učinci bit će poznati tek kroz nekoliko sljedećih kvartala. Ono što je već sada jasno – pitanje neradne nedjelje u FBiH definitivno nije zatvoreno.