Srpski predsjednik Aleksandar Vučić konačno je, nakon tri godine najavljivanja, pokrenuo dugo obećavani politički projekt – „Pokret za narod i državu“. Osnivački sastanak inicijativnog odbora održan je u Kući kralja Petra u Beogradu, a među 11 osnivača nalaze se i pojedinci čija je reputacija ozbiljno narušena kontroverzama i aferama.
Iako se od pokreta očekivalo okupljanje stručnjaka, intelektualaca i osoba visokog ugleda, najmanje šestero osnivača ima vrlo upitnu prošlost, a neki od njih nedavno su se našli i u središtu velikih skandala.
Provjeri još i…
Najkontroverzniji osnivač: Dejan Đurđević – nesreća na pješačkom prijelazu i izbjegnuta kazna
Jedan od osnivača pokreta, Dejan Đurđević, istaknuti je član predsjedništva Srpske napredne stranke (SNS). Đurđević je prije nekoliko godina izazvao ozbiljnu prometnu nesreću u kojoj je automobilom udario pješaka na obilježenom pješačkom prijelazu.
Iako su prvotno ozljede označene kao lakše, kasniji medicinski pregled pokazao je kako je pješak zadobio teške ozljede, uključujući prijelome potkoljenice i zdjelice. Đurđević je ipak uspio izbjeći sudsku odgovornost zahvaljujući institutu oportuniteta – uplatom određene svote novca u humanitarne svrhe, izbjegao je zatvorsku kaznu, a prijava protiv njega odbačena je 11. listopada 2022.
Osim toga, Đurđević je godinama bio na čelu Republičke izborne komisije, uključujući i 2016. godinu kada su odbijeni prigovori opozicije o navodnoj izbornoj krađi.
Bela Balint – blokada istrage o plagijatu Jelene Trivan
Još jedan član inicijativnog odbora, poznati hematolog Bela Balint, također je povezan s kontroverznim odlukama. Kao predsjednik Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje, Balint je bio uključen u odluku kojom se zaustavilo formiranje komisije koja je trebala istražiti navodni plagijat doktorata Jelene Trivan, bivše direktorice „Službenog glasnika“.
Podsjetimo, profesori s nekoliko fakulteta u Srbiji tražili su 2022. provjeru njenog doktorata zbog sumnji u plagijat, ali istraga je spriječena upravo u tijelu kojim je upravljao Balint.
Nenad Arsović – liječnik čija su tumačenja izazvala sumnje javnosti
Među osnivačima pokreta našao se i Nenad Arsović, direktor Klinike za ORL Kliničkog centra Srbije, koji se našao na meti kritika nakon velikog opozicijskog prosvjeda u Beogradu. Iako su brojni građani prijavili zdravstvene probleme zbog snažnog zvučnog udara tijekom protesta, Arsović je izjavio kako „nijedan pregledani pacijent nema oštećenje sluha niti centra za ravnotežu“, što je izazvalo reakcije javnosti koja je tvrdila suprotno.
Boris Bratina – Vučićeva veza s Kosovom
Profesor Boris Bratina, predavač na Filozofskom fakultetu u Prištini (sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici), također je član inicijativnog odbora. On je javnosti poznat po oštrim izjavama tijekom studentskih prosvjeda u Srbiji, tvrdeći kako „studente u prosvjede guraju profesori“, istovremeno hvaleći stanje na Prištinskom sveučilištu koje djeluje u Kosovskoj Mitrovici.
Bratina je trenutno vršitelj dužnosti direktora Instituta za srpsku kulturu Priština–Leposavić, što je važan simbolički pokazatelj Vučićeve težnje za očuvanjem utjecaja na Kosovu.
Profesori podržali režimske „studente“ u Pionirskom parku
Pokretu su se pridružili i profesori poput Branka Rakića s Pravnog fakulteta u Beogradu te Đure Macuta, endokrinologa i profesora Medicinskog fakulteta. Obojica su pružili podršku režimskim „studentima“ okupljenim u kontraprosvjedu u beogradskom Pionirskom parku tijekom masovnih studentskih i građanskih prosvjeda protiv vlasti.
Macut je tom prilikom izjavio kako politika „ne treba biti dio univerziteta“, iako je sam jasno podržao okupljanje studenata naklonjenih vlasti.
Analitičari: Vučić pokušava spasiti SNS od potpunog kraha?
Politički analitičar Nikola Burazer za Novu ističe da osnivanjem ovog pokreta Vučić pokušava izgraditi distancu od Srpske napredne stranke čiji je ugled ozbiljno narušen brojnim aferama i prosvjedima posljednjih mjeseci:
„Predsjednik Srbije želi okupiti ljude koji nisu toliko kompromitirani ili percipirani kao dio postojeće SNS strukture, stvarajući novi politički format. Bez Vučićevog imena, SNS praktično nema političku snagu,“ navodi Burazer.
Burazer izražava bojazan da bi se ovakvim političkim manevrom mogao dodatno produbiti autoritarni stil vladavine u Srbiji, stvarajući političku formaciju bez stvarne opozicije i ozbiljne demokratske kontrole.
Jasno je da novi „Pokret za narod i državu“ još jednom pokazuje Vučićevu namjeru da redefinira političku scenu Srbije – no upitno je hoće li mu to poći za rukom s osobama čija su imena već sada predmet velikih kontroverzi.