Ekonomija BiH na stranoj infuziji: Građani iz dijaspore primili 4,16 milijardi KM

Ekonomija BiH na stranoj infuziji – Bosna i Hercegovina i dalje snažno ovisi o novcu koji u zemlju dolazi iz inozemstva. Najveći udio čine novčane doznake koje građani primaju od članova obitelji, prijatelja i drugih pojedinaca iz dijaspore, dok su inozemne mirovine drugi ključni izvor stranih priljeva. Ukupno gledano, riječ je o milijardama konvertibilnih maraka koje svake godine održavaju potrošnju i stabilnost bh. kućanstava.

Automobile Susilovic Header - primjer 1
Shadow

Provjeri još i…

Rekordna godina za novčane doznake i transfere

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), u 2024. godini ukupni tekući transferi iz inozemstva iznosili su 5,69 milijardi KM, što je 425 milijuna više nego godinu ranije.

Od tog iznosa, čak 4,16 milijardi KM otpada na izravne novčane doznake, čime je još jednom potvrđena presudna uloga dijaspore u financiranju bh. gospodarstva. Ostatak od 1,52 milijarde KM čine druge vrste uplata, među kojima najznačajnije mjesto zauzimaju inozemne mirovine.

Gotovo 1,4 milijarde KM iz inozemnih mirovina

Prema istim podacima, građani BiH su tijekom 2024. iz inozemstva primili oko 1,38 milijardi KM u obliku mirovina. Ovaj podatak jasno pokazuje koliko je velik broj umirovljenika s bh. državljanstvom koji su svoju radnu karijeru završili u inozemstvu, a i dalje imaju snažnu financijsku vezu s domovinom.

Više od dva milijuna ljudi bh. porijekla živi izvan zemlje

Prema procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, izvan granica zemlje živi oko 2,2 milijuna ljudi bosanskohercegovačkog porijekla. Upravo ti ljudi čine jezgru dijaspore koja svojim redovitim doznakama drži na životu tisuće obitelji diljem BiH.

Ključna uloga dijaspore u svakodnevnom životu

Novac koji dolazi iz dijaspore ne koristi se samo za osnovne životne potrebe, već često služi i za:

  • školovanje djece,
  • sanaciju i održavanje obiteljskih kuća,
  • pokretanje manjih biznisa,
  • zdravstvenu skrb i lijekove,
  • putovanja i sezonsku potrošnju.

Bez tih uplata, mnogi građani BiH bi se suočili s teškom egzistencijalnom krizom, posebno u kontekstu stagnirajućih plaća, visoke nezaposlenosti i nesigurne socijalne zaštite, a i ekonomija BiH bi se urušila.