Kakvo je stvarno stanje u državnoj kasi BiH? U jeku političke nestabilnosti i sve izraženije ekonomske neizvjesnosti, fiskalni pokazatelji za prva dva mjeseca 2025. godine upozoravaju na ozbiljne izazove s kojima se suočava proračun Republike Srbije. Umjesto planiranog rasta javnih prihoda od oko 8%, u siječnju je ostvaren rast od tek 0,9%, što je znatno ispod fiskalnih potreba države.
Provjeri još i…
Zabrinjavajući trend usporavanja rasta prihoda
Podaci Ministarstva financija, kao i analize Kvartalnog monitora, ukazuju na opće usporavanje makroekonomskih pokazatelja već u siječnju 2025. Najveći problem predstavljaju porezni prihodi, posebice od PDV-a i poreza na dobit. Iako uvoz raste, što bi trebalo značiti i veće prihode od PDV-a, to se ne događa. Prema dostupnim i nezvaničnim podacima za veljaču, rast prihoda od PDV-a stagnira, što je suprotno svim fiskalnim očekivanjima.
Dodatnu zabrinutost izaziva pad prihoda od poreza na dobit. Budući da se ovaj porez plaća akontacijski na temelju rezultata iz prethodne godine, očekivano bi bilo da ostane barem na razini iz 2024., kada je BDP zabilježio rast od 3,9%. Ovakvo odstupanje otvara sumnje u potencijalne probleme s prijavljivanjem dobiti, pogoršanu likvidnost kompanija ili poremećaje u sustavu naplate.
Privredna aktivnost pod pritiskom političke krize
Ekonomisti i izvori bliski Ministarstvu financija upozoravaju da usporavanje naplate poreza može biti posljedica sve izraženijih političkih napetosti u zemlji koje traju već više od pet mjeseci. Nestabilna politička klima negativno utječe na poslovni ambijent, potrošačko povjerenje i investicije. S obzirom na dodatni pritisak koji dolazi iz europskih ekonomskih usporavanja, situacija u državnoj kasi postaje još složenija.
Zarade rastu, ali brže od produktivnosti
Jedini pozitivan signal dolazi iz prihoda od poreza na zarade i doprinosa, koji su u porastu zahvaljujući rastu prosječnih plaća. Ipak, ovo također nosi negativne posljedice. Zarade rastu brže od produktivnosti, što će, kako upozorava profesor Pavle Petrović, dugoročno destimulirati investicije i usporiti gospodarski rast. Od 2019. do 2023. realne plaće su porasle za 18,2%, dok je produktivnost istovremeno porasla tek 14,8%. U 2024. taj jaz se dodatno produbio – plaće su porasle 9,2%, a produktivnost samo 3,6%.
Rastu rashodi, a štednja je upitna
Uz stagnaciju prihoda, dolazi i do rasta rashoda. Država je u veljači rebalansom proračuna preko budžetske rezerve izdvojila 12 milijardi dinara za obrazovni sektor. Taj novac je uzet iz gotovo svih budžetskih razdjela, što dovodi u pitanje koliko će se od tih sredstava morati nadoknaditi kasnije. Istodobno, uvedeni su i novi programi subvencioniranih kredita za mlade.
Kapitalni projekti također stvaraju dodatne pritiske na rashodnu stranu. Iako na računima država ima oko pet milijardi eura, pojedini kapitalni projekti već trpe zbog odgađanja plaćanja izvođačima, što ukazuje na sve izraženiju nelikvidnost.
NIS, sankcije i moguće nove zaduženja
Pitanje sankcija prema NIS-u (Naftna industrija Srbije), te mogućnost da država preuzme udjele Gasproma i Gaspromnjefta, također se nadvija kao potencijalni fiskalni rizik. To bi značilo potrebu za dodatnim zaduženjem, što u kontekstu rasta kamatnih stopa na međunarodnim tržištima može značiti više troškove za državu i porezne obveznike.
Rizici se gomilaju – budžetski deficit na horizontu
Ako se trendovi nastave i u ožujku te travnju, jasno je da će stanje u državnoj kasi BiH biti znatno ispod projekcija. U kombinaciji s rastućim rashodima, to može značiti povećanje budžetskog deficita iznad planiranih 3% BDP-a. To bi u konačnici značilo i novo zaduženje po skupljim uvjetima, jer investitori u kriznim situacijama traže veći povrat i pokazuju manju spremnost na rizik.
Jasno je da će stabilnost javnih financija u 2025. ovisiti o brzini reakcije vlasti, povjerenju investitora, političkoj stabilnosti i globalnim ekonomskim kretanjima.