Vlada Republike Srpske odobrila je Drugi programski zajam za razvojnu politiku zdravstvenog sektora, u iznosu od 28,4 milijuna eura (više od 55 milijuna KM). Prema informacijama portala capital.ba, radi se o zaduženju kod Svjetske banke – konkretno, kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).
Sredstva su namijenjena za podršku proračunu Republike Srpske nakon provođenja reformi u zdravstvenom sustavu, s ciljem poboljšanja financijske održivosti i kvalitete zdravstvenih usluga.
Prema ugovoru, Republika Srpska je krajnji korisnik i dužnik, a isplata sredstava planirana je u jednoj tranši, najkasnije do 30. lipnja 2026. godine. Otplata će trajati 18 godina, uz grace period od pet godina, a rate će se uplaćivati polugodišnje – 15. ožujka i 15. rujna, u eurima.
Provjeri još i…
Varijabilna kamata kao dugoročni rizik
Ovaj zajam čini 40 posto ukupnog zaduženja BiH kod Svjetske banke, koje trenutno iznosi 71 milijun eura. Kamata je referentna, uz dodatak varijabilne marže koju određuje sama Svjetska banka. Takva struktura jest uobičajena za IBRD, no u uvjetima globalne nestabilnosti i potencijalnog rasta kamata, varijabilna marža može predstavljati značajan fiskalni rizik u srednjem roku.
Reforma ili politička krpanja?
Važno je naglasiti da sredstva iz zajma nisu namijenjena za pokrivanje proračunskih rupa. Bit će dostupna samo ako RS ispuni jasno definirane reformske ciljeve u zdravstvenom sektoru. Zbog toga ovaj zajam treba gledati dvojako – kao priliku za reformu, ali i kao moguće povećanje duga bez dugoročnog učinka, ako se ciljevi ne ostvare.
Glavno pitanje koje se nameće jest: koliko brzo i kvalitetno će Vlada Republike Srpske implementirati najavljene reforme? U suprotnom, postoji rizik da će zajam biti još jedan fiskalni balon, bez stvarne koristi za građane i zdravstveni sustav.