München, metropola s najvišim cijenama stanarina u Njemačkoj, pivskim rekordima i sofisticiranim BMW salonima, često se prikazuje kao grad snova za posao i karijeru. No prema najnovijem istraživanju portala InterNations, iza sjajnih fasada skriva se grad u kojem se mnogi stranci osjećaju – hladno, izolirano i neželjeno. I ne, nije riječ o klimatskim uvjetima.
Od ukupno 53 svjetska grada koja su bila dio istraživanja o kvaliteti života za iseljenike, München je zauzeo posljednje mjesto kada je riječ o kategoriji “lokalna gostoljubivost i lakoća integracije”. Drugim riječima, ako planirate preseljenje, budite spremni da vam društveni život bude izazov veći od pronalaska stana.
Provjeri još i…
Koji su gradovi najprijateljskiji prema doseljenicima – a koji su najgori?
Nova globalna studija o kvaliteti života za strance (expats) donosi neočekivane rezultate. Dok se neki gradovi ističu po toplini i dobrodošlici, drugi – uključujući nekoliko njemačkih metropola – zauzimaju najniže pozicije. Nažalost, München je na samom dnu ljestvice.
Pogledaj tko se našao na vrhu, a tko na dnu:
Top 10 najprijateljskijih gradova za doseljenike
- Málaga (Španjolska)
- Mexico City (Meksiko)
- Alicante (Španjolska)
- Valencia (Španjolska)
- Ra‘s al-Chaima (Ujedinjeni Arapski Emirati)
- Bangkok (Tajland)
- Madrid (Španjolska)
- Panama City (Panama)
- Nairobi (Kenija)
- Maskat (Oman)
Najneprijateljskiji gradovi za doseljenike (pozicije 44-53)
- Vancouver (Kanada)
- Stockholm (Švedska)
- Oslo (Norveška)
- Basel (Švicarska)
- Köln (Njemačka)
- Zürich (Švicarska)
- Frankfurt (Njemačka)
- Berlin (Njemačka)
- Hamburg (Njemačka)
- München (Njemačka)
Grad stranaca bez prijateljstava
Gotovo trećina stanovnika Münchena nema njemačko državljanstvo. Radi se o ljudima iz svih dijelova svijeta: od IT stručnjaka iz Indije do medicinskog osoblja s Filipina, od hrvatskih studenata do ukrajinskih obitelji koje su ovdje pronašle utočište. Ipak, unatoč multikulturalnosti, više od polovice ispitanika navodi kako se osjećaju izolirano i socijalno isključeno.
Više od 65 posto ispitanih navelo je da im je iznimno teško uspostaviti prijateljstva s lokalnim stanovništvom. Čak 54 posto ih priznaje da se druže isključivo s drugim strancima. Ako imate psa, kažu neki ispitanici, možda ćete imati više društvenih interakcija nego bez njega.
Nije problem jezik, nego stav
Zanimljivo je da se mnogi doseljenici slažu kako je jezik tek sekundarna prepreka. Mnogi govore njemački, ili barem engleski, ali i dalje nailaze na zid tišine i ravnodušnosti. Izostanak osnovnog “Hallo” u haustoru, ignoriranje u trgovinama i nedostatak inicijative za socijalizaciju postali su svakodnevica za mnoge. To nije pitanje jezika, već stava.
Povijest i mentalitet: Je li to genetski kôd zatvorenosti?
Povijesno gledano, München nije bio klasični grad doseljenika kao, primjerice, Frankfurt. Iako je u poslijeratnim desetljećima doživio demografsku eksploziju i masovni dolazak gastarbajtera, mentalitet se nije razvijao u skladu s urbanim širenjem.
Lokalni identitet u Bavarskoj duboko je ukorijenjen u tradiciji, vjeri, jeziku i kulturi. Bavarski dijalekt, iako šarmantan, često je i barijera integraciji. Oni koji ga ne razumiju, često ostaju isključeni iz spontanih razgovora ili šala na radnim mjestima i u društvu.
Stan, status, šutnja
Društveni život u Münchenu često je povezan sa socijalnim statusom. Ljudi procjenjuju druge prema kvartu u kojem žive, stanu koji iznajmljuju, autu koji voze. Grad koji diše luksuz često ostavlja one s “običnim” životima na margini. Kako ostvariti socijalnu povezanost kad je većina fokusirana na karijeru, kredite i preživljavanje s visokom cijenom života?
Mjesta ima, ali ne i prilika
Parkovi su puni, Biergarteni su glasni, a ulice vibrantne. No kad pokušate ostvariti kontakt s lokalcem, najčešći odgovor je odsutan pogled ili spušten pogled u mobitel. Ako netko i uzvrati osmijeh, velika je vjerojatnost da nije iz Njemačke.
Značenje jezika: poznavanje njemačkog – ključ ili samo iluzija?
Poznavanje njemačkog jezika svakako pomaže u profesionalnom životu, ali ne jamči emocionalnu integraciju. Mnogi doseljenici s dobrim znanjem jezika i dalje se susreću s distancom, jer ono što nedostaje nije samo komunikacija, već i otvorenost, spontanost i spremnost lokalnog stanovništva na interakciju. Ipak, oni koji uče dijalekt i uključuju se u lokalne klubove imaju nešto bolje šanse – no to zahtijeva godine truda.
München nije jedini – ali je na dnu
Berlin, Hamburg, Frankfurt i Köln također su se našli pri dnu ljestvice. Znači li to da je Njemačka općenito hladna prema strancima? Ili je riječ o urbanim megalopolisima koji su izgubili sposobnost stvaranja zajednice? Činjenica je da se Malmö, Dublin, Malaga i Bangkok nalaze na vrhu liste prijateljskih gradova. Što oni rade bolje?
Poziv na iskrenu raspravu
Je li München stvarno tako hladan ili je možda samo spor u zagrijavanju? Koliko je zaista teško pronaći prijatelje i osjećaj pripadnosti? Je li rješenje učiti dijalekt, odlaziti na svaki Stammtisch, ili jednostavno imati sreće s jednim jedinim ljubaznim susjedom?
Pozivamo sve doseljenike, rođene Münchence, promatrače i skeptike da podijele svoja iskustva. Je li se vama netko prvi javio? Kako su izgledali vaši prvi mjeseci? I koliko vam je trebalo da čujete ono iskreno “Komm, setz dich zu uns”?
Jer ako se stvari neće same promijeniti, možda ih trebamo početi mijenjati sami – riječ po riječ, osmijeh po osmijeh.