Sve je više upozorenja da bi Hrvatska, kao i zemlje u njezinom okruženju, mogla doživjeti novi energetski kolaps poput onog iz 2023. godine. Razlog za zabrinutost leži u neodržavanju ključne elektroenergetske infrastrukture i neusklađenom rastu obnovljivih izvora energije, koji sustav izlažu dodatnim izazovima.
Provjeri još i…
Opasnost od ponavljanja lanjskog kolapsa
Prema stručnjacima, sustav je ranjiv, a infrastruktura zastarjela. Lani se dogodio veliki pad mreže koji je krenuo iz Crne Gore, a kaskadno pogodio i Hrvatsku. Energetski konzultant Zdeslav Matić upozorava da je mreža ozbiljno opterećena, posebno u razdobljima vršne potrošnje tijekom ljeta, kad klima-uređaji i turizam stvaraju dodatni pritisak.
“Imamo realnu opasnost ponavljanja scenarija iz 2023., posebno zbog dotrajalih dijelova mreže koji nisu obnavljani 40 godina,” kaže Matić. Ističe i da bi se urušavanje sustava ponovno moglo zaustaviti oko Rijeke, s obzirom na slabosti dalekovoda prema Dalmaciji.
Neulaganje u mrežu i gubitak razvojnih sredstava
Kao ključni uzrok problema, Matić ističe ukidanje mrežarina još za mandata ministra Tomislava Ćorića, što je ostavilo HOPS i HEP-ODS bez potrebnih sredstava za razvoj mreže. Osim toga, gotovo milijarda eura dostupnih iz EU fondova nije iskorištena, jer se, kako tvrdi Matić, “taj novac nije mogao krasti”.
Tržišni kaos i neusklađena proizvodnja
Novi izazov je eksplozivan rast obnovljivih izvora energije bez odgovarajuće prilagodbe mreže. Privatni investitori sve više ulažu u solarne i vjetroelektrane, no sustav ne može ispratiti taj tempo. Robert Pašičko sa Geotehničkog fakulteta u Varaždinu upozorava na kašnjenje države i regulatornih tijela poput HERE u definiranju cijena priključenja.
“Nova energija dolazi s juga, a mreža nije spremna za njezin prijenos. Potreban nam je dodatni spoj s Italijom i jačanje domaćih dalekovoda,” navodi Pašičko.
Rješenja postoje, ali zahtijevaju hitno djelovanje
Stručnjaci pozivaju na hitne investicije u baterijske sustave, reverzibilne hidroelektrane i lokaliziranu proizvodnju energije, primjerice putem solara na krovovima i energetskih zajednica. Također je važno uvođenje naprednih alata za predviđanje proizvodnje i potrošnje, kao i obrazovanje nove generacije stručnjaka.
“Sustav postaje sve kompleksniji, i bez stručnjaka, novih alata i načina razmišljanja – teško ćemo zadržati stabilnost,” zaključuje Pašičko i naglašava da prepuštanje tržištu nije opcija.
Hrvatska nije Španjolska, ali je opasnost stvarna
Za kraj, Matić smiruje situaciju djelomično – kaže da Hrvatska ne riskira isti tip urušavanja kao Portugal i Španjolska, jer je bolje povezana sa susjedima. No dodaje da i Crna Gora, BiH i Srbija također nemaju adekvatnu infrastrukturu, što Hrvatsku čini ranjivom unutar regionalnog konteksta.
Ako se ništa ne promijeni, novi veliki blackout mogao bi biti samo pitanje vremena.