Do kraja ove godine svi hrvatski umirovljenici trebali bi dobiti trajni godišnji dodatak na mirovinu, što predviđaju izmjene novog Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale stupiti na snagu u srpnju. Iako konačni iznos još nije definiran, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) već je objavio kako dodatak ne bi smio biti manji od pet eura po godini staža.
Provjeri još i…
Koliko će stvarno dobiti umirovljenici?
Ako uzmemo u obzir da prosječni radni staž hrvatskih umirovljenika iznosi 31 godinu, godišnji dodatak bio bi u prosjeku oko 150 eura godišnje. Kad se ovaj iznos raspodijeli kroz godinu, mjesečno povećanje mirovine iznosilo bi oko 12,5 eura.
No, stavljen u kontekst prosječne mirovine, taj iznos od 150 eura predstavlja tek oko 30% jedne mjesečne prosječne hrvatske mirovine, koja prema zadnjim podacima iznosi oko 510 eura.
Što točno donosi novi zakon?
Kako navodi Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, novi zakon trenutno prolazi posljednje faze pripreme i uskoro ulazi u javno savjetovanje. Očekuje se da će prijedlog zakona biti detaljno razrađen u narednim tjednima.
Najvažnija promjena jest da dodatak neće biti jednokratan ili privremen, kao što je bio slučaj s ranijim dodacima poput uskrsnica ili božićnica, već trajno zakonsko pravo umirovljenika. Svake godine Vlada Republike Hrvatske odredit će točan iznos dodatka, uz minimalnu granicu od pet eura po godini radnog staža.
Hoće li dodatak biti dovoljan?
Premda će dodatak dobro doći, posebno onima s najnižim mirovinama, stručnjaci upozoravaju kako to neće značajno popraviti standard umirovljenika u Hrvatskoj.
Naime, podaci pokazuju da gotovo 63% hrvatskih umirovljenika živi s mirovinom nižom od prosječne, a troškovi života rastu brže od mirovina. Troškovi hrane, energenata i lijekova posljednjih su godina dramatično porasli, pa je jasno da će za velik broj umirovljenika ovaj dodatak tek simbolično popraviti životni standard.
Kakvo je stanje s mirovinama u Hrvatskoj?
Hrvatska trenutno broji nešto više od 1,2 milijuna umirovljenika, a odnos između broja zaposlenih i umirovljenika je jedan od lošijih u Europi. Na jednog umirovljenika trenutno dolazi tek 1,37 zaposlenih radnika, što značajno otežava održivost mirovinskog sustava.
Posljednjih godina svjedočimo stalnom rastu mirovina, ali taj rast ne prati dovoljno inflaciju. Umirovljenici se redovito žale da im prihodi ne pokrivaju osnovne životne troškove, a dodatni problem je što čak četvrtina umirovljenika prima mirovinu manju od 350 eura mjesečno.
Što kaže Ustavni sud?
Prema riječima Ive Bulaje, postoje i raniji stavovi Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji je više puta upozorio da se isplate mirovina moraju uskladiti s realnim ekonomskim mogućnostima države.
Drugim riječima, novi trajni dodatak odražavat će gospodarske mogućnosti Hrvatske u datom trenutku, što znači da bi dodatak mogao i varirati iz godine u godinu, ovisno o gospodarskom rastu, stanju proračuna i inflacijskim kretanjima.
Povijesni kontekst – od uskršnjih dodataka do trajnog prava
Ideja o dodatku na mirovine u Hrvatskoj nije nova. Dosad su takvi dodaci bili uglavnom jednokratni (božićnice, uskršnice ili COVID dodaci), zbog čega su ih umirovljeničke udruge često kritizirale kao populističku i nedovoljno učinkovitu mjeru.
No, ovim trajnim dodatkom Hrvatska se približava modelu kakav već postoji u nekim europskim zemljama. Primjerice, Austrija i Njemačka odavno imaju sustave u kojima se umirovljenicima redovito dodjeljuju godišnji dodaci ili povišice kao trajna mjera.
Što dalje?
Detalji novog zakona bit će poznati nakon završetka javnog savjetovanja koje kreće ovih dana, a Hrvatski sabor će glasovati o konačnoj verziji zakona sredinom godine. Prva isplata trajnog godišnjeg dodatka očekuje se do kraja 2024. godine.
Iako mnogi umirovljenici pozdravljaju dodatak na mirovinu, pitanje dugoročne održivosti mirovinskog sustava ostaje otvoreno. Bez povećanja zaposlenosti, rasta plaća i veće ekonomske stabilnosti, trajni dodatak bit će samo mala utjeha za kronično niske hrvatske mirovine.