Banja Luka – Pod izgovorom cyber zaštite i zaštite djece na internetu, vlasti Republike Srpske pokrenule su tiho, ali intenzivno formiranje sveobuhvatne digitalne nadzorne infrastrukture, kakva do sada nije viđena u BiH. Prema ekskluzivnim saznanjima portala CAPITAL, ključne komponente sistema dolaze iz Kine, Rusije i Izraela, a projekt se odvija u tajnosti, bez znanja javnosti i bez javnih poziva za nabavku opreme vrijedne 57 miliona KM.

Tajni ugovor i kineski softver pod embargom

U fokusu je kineski softver kompanije ELINC, povezan s vojnom industrijom i pod ingerencijom državnog giganta China Electronic Corporation, koji se nalazi na američkoj crnoj listi. Ugovor s ovom kompanijom, prema dostupnim informacijama, sklopljen je bez javne nabavke i iza zatvorenih vrata. Sistem koji se trenutno razvija predviđa povezivanje svih institucija RS-a u centraliziranu strukturu, sa 15 čvorišta i nacionalnim data centrom na ETF-u u Istočnom Sarajevu, dok će glavni centar podrške biti smješten u Kragujevcu (Srbija).

Uključene su i ruske metode nadzora interneta, konkretno logički model Roskomnadzora, federalne agencije koja u Rusiji kontrolira medije, sadržaje i internet. Dodatan sloj čine izraelske metode obuke, s obukom kadrova u suradnji s kompanijom Elta Systems.

Konferencija bez medija, “nulta tolerancija” prema lošim vijestima

Sadržaj projekta prvi put je prezentiran na zatvorenoj konferenciji održanoj 11. travnja pod nazivom „Prva mezoregijska IKT konferencija“. Na događaju, na kojem novinari nisu bili dozvoljeni, vlasti su projekt prikazale kao nužan korak ka zaštiti djece i institucionalne sigurnosti. Međutim, više izvora tvrdi da se iza svega krije stvaranje represivne digitalne mreže nadzora po uzoru na autoritarne režime.

Jedan od govornika otvoreno je izjavio:

“Rekli smo našim medijima – kada bismo analizirali vaše izvještavanje, niko ne bi prošao. Nulta tolerancija prema lošim vijestima. Ne prema lažnim – prema lošim.”

Ova izjava, iako ograničena na zaštitu djece, implicira potencijalnu cenzuru medija i ograničavanje slobodnog pristupa informacijama.

Tehnički kolaps sistema i zakonsko “peglanje”

U dokumentima s konferencije spominje se haotična situacija u IKT infrastrukturi institucija, gdje su sustavi međusobno nekompatibilni i nesigurni, unatoč stotinama miliona KM uloženim u digitalizaciju. Infrastruktura će se sada „peglati unatrag“, jer pravni okvir još ne postoji, ali će biti „usklađen naknadno“ s već naručenim kineskim rješenjima.

Sistem će imati komercijalnu i državnu komponentu – institucijama će se zaštita nuditi besplatno, a ostali korisnici moći će kupovati sigurnosne pakete.

Kritike stručnjaka i organizacija

Transparency International BiH upozorava da je projekt duboko zabrinjavajući.

“Ako se radi o kompanijama bliskim stranim vladama, koje će imati pristup osjetljivim podacima naših građana, postavlja se pitanje tko to nadzire i zašto se sve radi u tajnosti”, izjavila je direktorica TI BiH Ivana Korajlić.

Ona napominje da se pod izlikom sajber sigurnosti može dogoditi opasna zloupotreba moći, gdje se filtriranje sadržaja koristi za ograničavanje pristupa informacijama koje vlast smatra „nepoželjnima“.

Zaključna razmatranja

Projekt digitalnog nadzora u Republici Srpskoj nadilazi standardnu infrastrukturalnu modernizaciju. Uključivanjem kineskih, ruskih i izraelskih aktera, uvođenjem tajnih ugovora, te izjavama o „nultoj toleranciji“ prema informacijama koje se procjenjuju kao loše, otvara se prostor za sistemsku kontrolu medija, društva i pojedinaca.

Ostaje pitanje – je li zaštita djece iskreni motiv ili samo paravan za uspostavu digitalne kontrole u stilu Pekinga i Moskve?